Slike Mija Šiše Konavljanina u Zavičajnom muzeju Konavala

Jedna od tri umjetnine koje se nalaze u stalnom postavu Zavičajnog muzeja Konavala u Čilipima, a koja svojim dimenzijama od preko tri metra širine i skoro dva metra visine dominira nad unutarnjim stubištem muzeja i pruža poseban pečat cjelokupnom prostoru, slika je Čilipljani u svečanoj nošnji koju su za muzej naručili i otkupili članovi Kulturno-umjetničkog društva Čilipi… Nastavi čitati Slike Mija Šiše Konavljanina u Zavičajnom muzeju Konavala

3. Oružje (Damjanović)

U prvoj polovini 16. st. oprema i naoružanje lakog konjanika sastoji se od pancira, kacige, štita, koplja i sablje. U drugoj polovini stoljeća laki konjanik – husar opremljen je oklopom ili pancirom, šišakom (kacigom), štitom, kopljem, sabljom, bodežom, batom (buzdovanom) ili sjekiricom. Zavisno od materijalnih mogućnosti, laki konjanik se mogao naoružati i puškom. Postojale su… Nastavi čitati 3. Oružje (Damjanović)

2. Bitka kod Stubičkih Toplica (Damjanović)

Buna je završila 9. veljače u krvavoj bici kod Stubičkih Toplica u kojoj je poražena glavnina ustaničke vojske. Biskup Drašković opisao je ovaj događaj kao “veliku bitku”. Započela je iza podneva, a završila nakon četiri sata u zimsko predvečerje. Pod Gupčevim vodstvom okupila se glavnina ustaničke vojske. Otpor seljaka bio je neobično jak i učinkovit,… Nastavi čitati 2. Bitka kod Stubičkih Toplica (Damjanović)

1.     Hrvatsko-slovenska Seljačka buna (Damjanović)

Velika seljačka buna, muška punta ili “seljački rat”, kako su ga nazivali suvremenici, započeo je na susedgradsko-stubičkim posjedima Franje Tahyja. To je bila treća buna od kada je 1564. godine Tahy protupravno kupio polovicu vlastelinstva. Uzroci bune nalaze se u pogoršanju položaja seljaka i smetnjama koje se stavljaju pred seljačku trgovinu, dok su direktan povod… Nastavi čitati 1.     Hrvatsko-slovenska Seljačka buna (Damjanović)

Velika seljačka buna 1573. (Damjanović)

Seljačke bune bile su tijekom srednjeg i ranog novog vijeka bile razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo u vidu pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda. Vrijedno je napomenuti da su pobune smatrane najtežim prekršajem te su izrazito brutalno suzbijane. Vrhunac srednjovjekovnih seljačkih ustanaka dostignut je u… Nastavi čitati Velika seljačka buna 1573. (Damjanović)

Velika seljačka buna 1573. (Jambrošić Barnjak)

Seljačka buna. Ilustracija Štef Bartolić za Muzej seljačkih buna. Seljačke bune bile su tijekom srednjeg i ranog novog vijeka bile razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo u vidu pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda. Vrijedno je napomenuti da su pobune smatrane najtežim prekršajem te su izrazito… Nastavi čitati Velika seljačka buna 1573. (Jambrošić Barnjak)

Koji je to “Mudroslovni fakultet” i koji naziv nosi danas?

Prije upisa i donošenja finalne odluke u upisu na Filozofski fakultet bitno je upoznati njegovu povijest koja donosi zanimljive činjenice o samom fakultetu i njegovom nastajanju. Filozofski fakultet u Zagrebu poznat po skraćenici FFZG je najstarija i najveća znanstvena ustanova na području humanističkih i društvenih znanosti u lijepoj našoj Hrvatskoj. Ista ta ustanova nekoć je… Nastavi čitati Koji je to “Mudroslovni fakultet” i koji naziv nosi danas?

Iz medija o FFZG

Pokretači promjene Javno je poznata činjenica kako su pokretači promjena u društvu mlado stanovništvo. Mlado stanovništvo koje ima u glavi dovoljno toga da može prepoznati ugnjetavanje, opresiju ili jednostavno sustav koji ne funkcionira. Najbolji primjer takvog društva su upravo studenti FFZG-a. I ne, ne pričam samo o trenutnim studentima već o tradiciji koja stoljećima okuplja… Nastavi čitati Iz medija o FFZG

Silvije Strahimir Kranjčević

Tko je S.S. Kranjčević? Silvije Strahimir Kranjčević jedan je od najpoznatijih hrvatskih pjesnika, a vjerojatno svakom studentu koji je slušao u srednjoj školi hrvatski jezik, već poznat. Kranjčević je istaknuti hrvatski pjesnik, rođen 17. veljače 1865. godine u Senju. Njegovo književno djelovanje obuhvaća razdoblje realizma, a smatra se začetnikom hrvatske književne moderne. Kranjčević je bio… Nastavi čitati Silvije Strahimir Kranjčević

Top tri najpoželjnija odsjeka

Dragi studenti, Dobrodošli na Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U sljedećem ćete se tekstu moći bolje upoznati s našim odsjecima i njihovim područjima rada, a samim time i našim fakultetom. Nadamo se da ćete u mnoštvu naših raznolikih odsjeka pronaći onaj pravi za Vas. Sretno! Za početak, bilo bi dobro definirati pojam odsjek. Odsjek, kao… Nastavi čitati Top tri najpoželjnija odsjeka