TERETNI KOLODVOR

Sisački željeznički kolodvor građen 1861. godine, uz kolodvorsku zgradu i natkriveni peron, bio je opremljen s više objekata koji u prema tadašnjim propisima morali biti uz njega. Kako se s godinama željeznički transport ubrzano razvijao, 80-tih godina 19. stoljeća sagrađen je i posebni teretni kolodvor. Time je Sisački kolodvor postao prvi u Hrvatskoj u kojemu je putnički promet bio odijeljen od teretnog.

Ovo je jedan od čimbenika koji je znatno utjecao na lociranje industrijskih postrojenja u sjevernom dijelu grada. Stambena zona ostaje ograničena na prostoru južno od pruge prema gradskom središtu, a sjeverni dio grada preuzima industrijske funkcije i fizionomijom se počinje bitno razlikovati od prostora južno od pruge.

Na prostoru koji se nazivao Šulec, između rijeke Kupe i trase željezničke pruge prema Zagrebu, uz teretni se kolodvor počela uređivati i nova luka, udaljenija od Rimske ulice. Podignuta su najprije dva drvena skladišta, a ubrzo nakon toga i čitav niz gospodarskih zgrada namijenjenih pretovaru robe iz brodova u željezničke vagone. Trgovački promet kroz Sisak toliko je povećan da je Rimska ulica u kojoj se prethodno obavljao pretovar robe, postala pretijesna za skladištenje sve većih količina tereta.

Izgradnjom teretnog kolodvora i novog robnog pristaništa izvan središta grada, stvoreno je prvo prometno čvorište željezničkog i riječnog prometa u Hrvatskoj. Sisku je to ucrtalo put ubrzanog gospodarskog razvitka.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)