Od drevnih vremena najrašireniji južnoslavenski glazbeni instrument su gusle, žičano-kordofono glazbalo kruškolikog oblika, najčešće s jednom žicom, koji također pripada bogatoj muzičkoj tradiciji Konavala. U Hrvatskoj su gusle najraširenije na području Dalmacije, ali raširene su i u Hercegovini, među kojima se opet razlikuju određeni tipovi gusala. Konavoske gusle pripadaju takozvanom dubrovačkom tipu gusala s nisko postavljenim i dužim žicama, iako se svojevremeno izrađuju i gusle hercegovačkog i crnogorskog tipa.
Gusle su se izrađivale iz jednog komada drva, najčešće od javorova drva sa strunom sastavljenom od dlaka konjskog repa, jednako kao i gudalo. Strune da bi imale savršeniju elastičnost redovno su se podmazivale borovom smolom, da se strune ne maste i da bolje ječe, a kad nije bilo nje, za gusle se upotrebljavo crveni pečatni vosak. Gusle su sukladno imovnom stanju svojih vlasnika često bile i manje ili više ukrašene rezbarijama i iskićene likovima, grbovima i raznom ornamentikom, kao i s imenima i zapisima: ove moje su rezbarene i glava joj je u znaku koze, stare su osamdese, devedese godina, iako su podjednako prisutne i gusle jednostavnije i primitivnije izrade te osim obavezne magijske životinjske glave, na vrhu nemaju drugih ukrasa ili im je tek malo ornamentiran porub.