Hrvatski sokol

Po uzoru na srednju Europu u Zagrebu se u drugoj polovini 19. stoljeća osnivaju brojna društva kao novi oblik života i komuniciranja. Osim kulturnih, radničkih, pjevačkih, sportskih i zabavnih, postojala su brojna dobrovoljna humanitarna društva, ali i društva u kojima su se okupljali intelektualci zainteresirani za znanost i umjetnost.

Među Zagrepčanima najpopularnije je bilo društvo za tjelovježbu Hrvatski sokol, osnovano 1874. godine. Više od samog vježbanja privlačile su ih svečanosti i zabave na kojima se plesalo i koje su sokoli redovito i uspješno organizirali. Hrvatski sokol imao je i važnu ulogu u organiziranju nastave tjelovježbe u pučkim školama. Zahvaljujući osnivanju Hrvatskog sokola popularizirao se sport te je ubrzo postao dijelom gradske svakodnevice.

Prednjački zbor Hrvatskog sokola, 1884. godina. Članovi: M. Sertić, D Šoštarić, K. Milec, V. Marković, gornji red; H. Hojnik, F. Hochnam, I. Hanuš, G. Hrnčić, sredina; N Rojc, D. Mašek, S. Bahorić, donji red.

Sokolaši su bili neizostavne pojave našega, više od dva desetljeća dugog, edukativnog, predfašničkog projekta Žive slike.

Više o sokolašima saznajte u šetnji stalnim postavom Muzeja grada Zagreba u temi broj 37 Život u društvima.

(A. T.)

Odbor ženskog odsjeka Hrvatskog sokola u Zagrebu, autor: Všetečka i Reputin, 1924. godina

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)