Povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine, kao takav smatra se najstarijom i najvećom hrvatskom znanstvenom i visokoškolskom ustanovom u humanističkim i društvenim znanostima, a ubraja se i među starije u cijeloj Europi. Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet se danas sastoji od 42 sveučilišna preddiplomska studija; 32 dvopredmetna i deset jednopredmetnih te 33 diplomska studija; 29 dvopredmetnih i 4 jednopredmetna. Zbog tako velikog broja studija i odsjeka, Filozofski fakultet u Zagrebu svake godine ima velik broj studenata. Upravo zbog toga, nije nepoznato kako su Filozofski fakultet u Zagrebu pohađale mnoge tada i sada poznate ličnosti. Među takvim poznatim studentima nalaze se brojni književnici, pjesnici i glazbenici.
Jedan od poznatih studenata, kasnije profesor na Filozofskom fakultetu je Branimir Bratanić. Poznati hrvatski etnolog osnivač je Centra za etnološki atlas Hrvatske i bivše Jugoslavije. Svoj doprinos imao je u međunarodnim ustanovama etnološke kartografije. Tijekom karijere bavio se problemima opće etnologije, teorijom i povijesti struke.
U području književnosti ističe se poznati hrvatski književni povjesničar i slavist, Josip Bratulić. 1963. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te 1975. doktorirao radom o hrvatskom glagolizmu. Svoj doprinos Filozofskom fakultetu u Zagrebu dao je predavajući stariju hrvatsku književnost. Razdoblje od 1996. do 2002. godine obilježio je karijeru kao predsjednik Matice hrvatske. Uz sva navedena postignuća, priredio je više raznih izdanja starih tekstova te je autor više knjiga.
Dimitrijević Stojan, hrvatski je arheolog. 1952. godine je završio Filozofski fakultet u Zagrebu, a istom je predavao prapovijesnu arheologiju. Ističe se po vodstvu mnogih istraživanja kao što su Vučedol, Otok i Sopot kraj Vinkovaca. Na temelju tih istraživanja uspostavio je kronologiju neolitika i eneolitika za područje sjeverne Hrvatske te odredio tipove za niz prapovijesnih kultura naše zemlje.
Kao jedna poznatija ličnost koju je život odveo na neki drugi put, ističe se pjevačica Mirela Priselac, u javnosti poznata kao Remi, odnosno vokal grupe Elementala. Nakon završene osnovne glazbene i srednje škole, Remi je pohađala engleski i španjolski i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izrazito je voljela predavanja i kolegije o američkoj književnosti i seminare o lingvistici. Kao profesora kojeg pamti navodi profesora Vladimira Ivira, lingvista i anglista. Iako je voljela studirati, karijeru je usmjerila više prema glazbi.
Također u glazbenoj industriji našao se poznati glavni vokal i tekstopisac punk-rock grupe „Hladno pivo“, Milan Kekin, poznatiji kao Mile. S godinama je stekao veliku popularnost u hrvatskom društvu, a utjecaj Filozofskog fakulteta vidljiv je i u stihovima nekih njegovih pjesama u kojima nerijetko izražava osoban stav i trenutno stanje u društvu i politici. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik i književnost te postao profesor tih jezika.
