Tužna istina jest da je ženama tek jedno stoljeće omogućeno visoko obrazovanje. Na početku dvadesetog stoljeća, žensko obrazovanje u Hrvatskoj bilo je još uvijek prilično rijetko i diskriminirano. Tradicionalističko društvo toga doba, koje je nastojalo ograničiti žene na njihovo mjesto, išlo je toliko daleko da su čak i sveučilišni profesori uglednih stranih sveučilišta tvrdili da djevojke nemaju iste sposobnosti kao njihovi muški kolege. Neki su čak tvrdili da bi prisutnost lijepih mladih žena na fakultetskim predavanjima mogla ometati studente i štetiti disciplini i razini predavanja. No, ipak 1895. godine djevojkama i ženama bit će dopušteno studiranje na Zagrebačkom sveučilištu, a odredbom koja je objavljena 9.rujna 1901. ženama će biti dopušteno i redovno studiranje, najprije samo na Mudroslovnom fakultetu (današnjem Filozofskom fakultetu).
Obrazovanje žena u 19. i 20.st
Krajem 19. stoljeća visoko obrazovanje za djevojke bilo je još tema rasprava i u Njemačkoj i Francuskoj. Jedine zemlje koje su imale već dugogodišnju tradiciju na tom polju u Europi bile su Švicarska i skandinavske zemlje, a izvan Europe SAD.
Treba spomenuti i to da su se ti važni događaji na području visokoškolskog obrazovanja za žene u Hrvatskoj događali gotovo ukorak s tadašnjim trendovima u ostatku Europe. Samo četiri godine prije, 1897., djevojke su mogle upisati Filozofski fakultet u Beču, a 1900. svoja im je vrata otvorio i bečki Medicinski fakultet.
Situacija u Hrvatskoj
Prije 1892., najviša razina obrazovanja za djevojke u javnim školama u Hrvatskoj bilo je zvanje učiteljice u Ženskoj učiteljskoj školi u Zagrebu, kao i u ženskim učiteljskim školama u Đakovu i Dubrovniku. U to vrijeme, učiteljice su morale ostati neudane kako bi se što bolje posvetile djeci koju su podučavale.
Nakon završene pučke škole, djevojke u Hrvatskoj su mogle nastaviti obrazovanje u višim djevojačkim pučkim školama. Međutim, djevojke nisu mogle upisati muške gimnazije niti je postojala gimnazija za djevojke, pa nisu mogle nastaviti s visokim obrazovanjem i studijem na fakultetu.
Ženski licej, prva potpuna osmogodišnja srednja škola u Hrvatskoj za obrazovanje djevojka, odnosno prva ženska gimnazija, osnovana je 1892. godine. Zagrebački ženski licej bio je ključan za prve zahtjeve za visokoškolskom obrazovanju žena, a upravo su njegove učiteljice prve uputile molbu dekanatu za pohađanje predavanja na sveučilištu. Ova molba je značajna jer je potvrđuje da su žene same željele visoko obrazovanje i željele su promicati interese odgoja ženske mladeži.
Upis redovnih studentica na Zagrebačko sveučilište
Filozofski fakultet, koji je nekada bio poznat kao Mudroslovni fakultet, je bio prvi fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji je omogućio upis ženama, već 1895. godine. Međutim, tek se 1901. godine upisuju prve redovne studentice na fakultet, što znači da su djevojke mogle redovno studirati. Do tada je na fakultet bilo upisano četrnaest izvanrednih studentica koje nisu imale isti status kao redovite studentice upisane 1901. godine.
U akademskoj godini 1901./1902. na Mudroslovnom fakultetu upisale su se prve redovite studentice. Među njima su bile Milica pl. Bogdanovićeva, studentica povijesti i geografije, te Milka Maravić i Vjera Tkalčić, studentice prirodoslovlja.
Milica Bogdanović postala je prva djevojka koja je završila studij na hrvatskom sveučilištu i položila državni ispit za profesora srednjih škola. Kasnije je, 1906. godine, uspješno obranila disertaciju te je postala prva naša diplomirana povjesničarka i prva djevojka koja je doktorirala na zagrebačkom sveučilištu. Nakon toga, započela je svoju karijeru predavanjem u ženskoj gimnaziji i kasnije predavala na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Uz predavanja, bavila se i znanstvenim radom te je objavila niz radova iz područja pedagogije, književnosti i povijesti.
U periodu prije 1914. godine, upisano je samo 158 studentica, redovnih i izvanrednih, na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Od tog broja, samo 21 studentica je završila studij u tom periodu, uključujući već spomenutu Milicu Bogdanović i druge žene koje su se smatrale prvim domaćim ženskim “intelektualnim elitama” u Hrvatskoj.
Žene u Hrvatskoj, a i u drugim zemljama, su dugi niz godina bile diskriminirane po pitanju obrazovanja, te su bile zapostavljene u odnosu na muškarce. Međutim, zahvaljujući različitim zakonima i inicijativama, situacija se postupno mijenja. Danas žene u Hrvatskoj imaju skoro pa jednake mogućnosti kao i muškarci kada je u pitanju obrazovanje, te se sve više žena uključuje u visoko obrazovanje. Ipak, ostaje još mnogo posla u borbi protiv rodne nejednakosti, kako bi se osigurala potpuna ravnopravnost spolova u obrazovnom sustavu.