U zbirci dizajna i ambalaže Gradskog muzeja Karlovac nalazi se boca specifičnog oblika i namjene (GMK – 12578). Fragmenti iste takve boce pronađeni su prilikom arheoloških istraživanja 2019. godine u Radićevoj ulici, na poziciji „Novih vrata“ Karlovačke Zvijezde. Što se nalazilo u ovoj boci zemljane boje? Boca je izrađena od kamenine te premazana olovnom glazurom,… Nastavi čitati Gorka voda
Mjesec: svibanj 2023.
Vlaho Bukovac i crtež
Upisavši se 1877. godine na Akademiju u Parizu, u klasu profesora Alexandrea Cabanela, nakon višegodišnjeg amaterskog slikarskog iskustva Vlaho Bukovac uviđa svoja slikarska ograničenja, ali i nedostatak crtačkog umijeća. Na prvoj godini svi su studenti, bilo učenici Cabanela, Geromea ili L’Allemanda, u kabinetu Antike zajedno crtali odljeve antičkih skulptura. Bukovac piše u autobiografiji Moj život: Trećeg… Nastavi čitati Vlaho Bukovac i crtež
Ivanka Bukovac – slikareva kći
Slikar Mirko Rački, Bukovčev učenik u Pragu, zapisao je o dvjema sestrama Bukovac da su dobro slikale i vješto imitirale oca. Jedna od njih, Ivanka, najmlađe je dijete Vlaha i Jelice Bukovac koja je nakon smrti majke i sestre Jelice te brata Aga 1968. godine zajedno sa suprugom Anatolijem Javorskim i sestrom Marijom napustila Prag… Nastavi čitati Ivanka Bukovac – slikareva kći
Otkriće natpisa na poleđini portreta Katarine Lukšić (rođene Bišćan) autora Giuseppea Malignanija
Giuseppe Malignani:Portret Katarine Lukšić (lice i poleđina), 1840. g.ulje na platnuinv. br. GMK-IKMP-260Gsnimio Goran Vranić U okviru višegodišnjeg programa Konzervatorsko-restauratorski radovi na umjetninama iz Zbirke slika 18. i 19. stoljeća konzervator-restaurator savjetnik Zlatko Bieleń izveo je radove na slici Giuseppe Malignani: Portret Katarine Lukšić (rođene Bišćan). Slika prikazuje ženu srednjih godina od struka naviše u… Nastavi čitati Otkriće natpisa na poleđini portreta Katarine Lukšić (rođene Bišćan) autora Giuseppea Malignanija
O simbolici lava
„Sretan je lav kojeg će pojesti čovjek, jer će tako postati čovjekom. Jadan je čovjek kojeg će pojesti lav, jer će lav i opet postati čovjekom.“ „Kralj životinja“ nije slučajan nadimak i nema isključivo i samo veze s biološkim karakteristikama lava kao životinjske vrste. Fascinacija lavom seže duboko u povijest, točnije u prapovijest. Iako nije… Nastavi čitati O simbolici lava
Jelica Bukovac – tužna sudbina slikarice
Jelica Bukovac, treće dijete Vlaha i Jelice Bukovac, rodila se u Zagrebu 19. kolovoza 1897. godine. Prve dane života provela je u velebnoj tek izgrađenoj kući na Zrinjevcu, gdje su se u dvorištu, ispred očevog ateljea, igrali stariji brat Ago i sestra Marija. Umjetnost, slikarstvo, ali i česte selidbe pratile su je od malih nogu.… Nastavi čitati Jelica Bukovac – tužna sudbina slikarice
Je li protupoplavni nasip početak ili kraj Orlice?
U prošlogodišnjim Radovima instituta za povijest umjetnosti objavljena su nova saznanja o započetom i napuštenom projektu “Novog Karlovca”, također znanog pod imenom “Orlica” (prema potoku koji ondje protječe). Članak kojeg potpisuju Igor Čulig, Andrej Žmegač i Zlatko Uzelac temelji se na novopronađenim nacrtima u knjižnicama Stuttgarta i Budimpešte (poveznica na kraju teksta). Ne samo da… Nastavi čitati Je li protupoplavni nasip početak ili kraj Orlice?
Blagoslov polja
Poljoprivreda je sve do 20. stoljeća bila najraširenija i najzastupljenija privredna grana. Time je za većinu čovječanstva urod predstavljao razliku između obilja i oskudice. Zato je u kršćanskoj Europi još u srednjem vijeku Crkva uvela blagoslov polja kao neizostavni dio crkvene godine. Pretpostavlja se da je papa Grgur Veliki oko 590. godine uveo blagoslov polja… Nastavi čitati Blagoslov polja
Donacija iz ljekarničke baštine za kulturnu povijest
Ljekarništvo je sve do nacionalizacije nakon Drugog. sv. rata bilo u rukama privatnih ljekarnika, a ljekarne su imale zvučna imena kao što su „K crnom orlu“ (od 1799.), „K Zlatnom Lavu“ (od 1858.), „Sv. Ćiril i Metod“ (od. 1862.), „Ljekarna Spasitelju“ (od 1907.) i „Križu (od 1934.)“. Ova ugledna djelatnost odvijala se u najvažnijim karlovačkim… Nastavi čitati Donacija iz ljekarničke baštine za kulturnu povijest
Stolice iz Foginovog kupališta
Tako zvano „Foginovo kupalište“ je omiljeno okupljalište Karlovčana a sve češće ga posjećuju i turisti. Premda se na istom mjestu uz rijeke Koranu već od 1874. nalazi uređeno kupalište, najbolje je zapamćeno po obliku kojeg je dobilo nakon 1929. godine, kad ga je kupio i dao urediti karlovački tiskar i nakladnik Dragutin Fogina ml. (1898.… Nastavi čitati Stolice iz Foginovog kupališta