Početak izgradnje II. sisačke ulice znatno je slabijeg intenziteta nego razvoj dijelova grada uz samu obalu Kupe. U njoj najprije svoje domove počinju graditi lađari pa je tako njezin najstariji naziv Lađarska ulica. Sisački lađari skromnijeg su imovnog stanja nego trgovci pa se nisu mogli s njima natjecati u zakupu najreprezentativnijih gradskih prostora uz obalu rijeke.
Domovi lađara svojim su izgledom skromniji od trgovačkih kuća. Nakon što je došlo do popunjavanja zemljišnih parcela u Rimskoj ulici, u drugoj polovini 19. stoljeća, imućniji građani traže nove prostore za izgradnju i odlučuju se za Lađarsku ulicu. Ovakav povijesni slijed izgradnje utjecao je heterogeno oblikovanje izgleda ove ulice.
Izgradnjom željezničke pruge i kolodvorske zgrade koja je okrenuta prema njoj pročeljem, Lađarska ulica postupno preuzima ulogu glavne gradske ulice. Privlačna snaga željeznice ogleda se posebno u izgradnji lijepih zidanih katnica na prostoru između Novoga trga (danas Trg Ljudevita Posavskog) i željezničkog kolodvora koji je sve do njegove izgradnje bio gotovo pust.