Je li protupoplavni nasip početak ili kraj Orlice? – Filozofski fakultet

*Ostaci Novog Karlovca (Orlice) uz Kupu*

*“Najčitkiji” ostaci Novog Karlovca u kontekstu novootkrivenog povijesnog nacrta (I. Čulig)*

*Kapela sv. Antuna na groblju u Makušju*

U prošlogodišnjim Radovima instituta za povijest umjetnosti objavljena su nova saznanja o započetom i napuštenom projektu “Novog Karlovca”, također znanog pod imenom “Orlica” (prema potoku koji ondje protječe). Članak kojeg potpisuju Igor Čulig, Andrej Žmegač i Zlatko Uzelac temelji se na novopronađenim nacrtima u knjižnicama Stuttgarta i Budimpešte (poveznica na kraju teksta). Ne samo da je dokazano autorstvo Nikole Doxata (1682. – 1738.), jednog od tri najveća graditelja utvrda i utvrđenih gradova uopće, iznesene su brojne pojedinosti obrambenog sustava i dosad neslućena reprezentativna obilježja gradskog tkiva s regulacijom potoka, ulicama, trgovima, palačama i crkvama.

*Nacrt kojeg je 1873. nacrtao ing. A. Hoffmann objavljen je u Karlovcu još 1979. u članku M. Kruheka. Nije potaknuo istraživački i zaštitarski interes na terenu.*

*Boris Morsan i Relja Šurbat 2022.: preklapanje povijesnog nacrta i suvremene katastarske podloge. Ljubičastom bojom označena trasa budućeg protupoplavnog nasipa.*

Nažalost, interes za Novi Karlovac i dalje je tek akademski, budući da nije predviđen nikakav oblik sjećanja na ova važna vremena. Suvremeni razvoj ne uvažava ovo područje: planirani protupoplavni nasip presijeca trasu stare tvrđave. Zašto je tako? U Hrvatskoj je već, na primjeru Slavonskog Broda i Osijeka, afirmiran trend koji je sazrio u Nizozemskoj i Francuskoj 1990-tih, da se poštuje i rekonstruira bastionske sustave -riječ je većinom o zemljanim radovima. U slučaju Karlovca, opravdano je pitati: zašto gradnja nasipa ne bi bila prilika za afirmaciju ovog osobitog poglavlja našeg urbanizma? Može li oblik suvremenog nasipa evocirati povijesne oblike? U Karlovcu nikada nije prevladan trend antagoniziranja “starog i novog” pa se javnosti često prezentiraju tako zvane nepomirljivosti koje to zapravo nisu. Autorima ovog teksta protupoplavni nasip se čini kao prilika prije nego li prijetnja, a pitanje duguje li današnji Karlovac sebi sjećanje na “Novi Karlovac” s početka 18. stoljeća traži odgovor koji nije važan samo lokalnoj zajednici već potencijalno i čitavoj Europi.

*Orlica kao najzapadniji dio obrambenog sustava koji se proteže teritorijem današnje Hrvatske, Srbije i Rumunjske. Dosezao je povijesnu tromeđu carstava: Habsburškog, Osmanskog i Ruskog.*

*Vozeći kroz Orlicu. Jedan od spornih planova gradnje prometnica preko povijesnog područja.*

Ovaj tekst nastao je na tragu izlaganja pod naslovom “Što ostaje od Orlice’” koje su B. M. i I. Č. održali 11. srpnja 2022. u Karlovcu u sklopu radionice “Eugen Savojski (1663. – 1736.) i gradovi-tvrđave jugoistočne granice Habsburške Monarhije” u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti i uz financijsku podršku Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ-IP-2018-01-3844).

Ostavite komentar Otkaži odgovor