O Partenonu
Mnogima vrlo dobro poznat, Partenon, antički je hram podignut u čast božice Atene. Nalazi se na Akropoli u Ateni, a izgrađen je u 5. stoljeću prije Krista. Partenon je jedna od ključnih i neizostavnih građevina antičke Grčke. Izgrađen je od mramora, te broji osam stupova na prednjoj i stražnjoj strani, te 17 na bočnim stranama hrama. Kao što je već prethodno spomenuto, hram je dobio ime po Fidijinom kipu božice Atene, također poznatom kao Atena Partenos. Partenon se smatra jednim od najvećih simbola antičke grčke kulture i umjetnosti, njegova arhitektura i skulpture inspirirale su mnoge umjetnike u kasnijim razdobljima. Hram je uništen u 17.stoljeću, a ostatci hrama prenesi su u Britanski muzej u Londonu.
Filozofski fakultet i Partenonski friz
Kao što je već spomenuto, antička umjetnost imala je velik utjecaj na kasnije umjetnike. Tijekom 19.stoljeća organizirane su mnoge radionice specijalizirane za antičke odljeve. Spomenute radionice su se uglavnom odvijale i formirale u sklopu muzejskih institucija koje su imale neke od najvećih i najpoznatijih zbirki antičke skulpture, muzeji poput British Museum u Londonu, Louvre u Parizu, Vatikanski muzej, Nacionalni muzej u Napulju i mnogi drugi… Na jednoj takvoj radionici, Brucciania & Co, 1892. U British Museumu u Londonu, Kršnjavi naručuje prve odljeve s Partenona. Izidor Kršnjavi bio je ključna osoba zaslužna za Partenonski friz u Hrvatskoj. Narudžba se sastojala od odljeva figura obaju zabata, cjelokupnog friza i 15 metopa s prikazom Kentauromahije. Navedeni odljevi su do daljnje odredbe smješteni u zgradu Obrtničke škole, nakon čega su preneseni u staru sveučilišnu zgradu. Nakon nekog vremena, u zgradi trgovačke škole, klasične i realne gimnazije, nastojalo se osnovati Muzej gipsanih odljeva. Taj projekt nije ostvaren zbog nedostatka financijskih sredstava. Velik dio zbirke se u 20.. Stoljeću nalazio u Gipsoteci, dok se dio odljeva s Partenona i dalje nalazio na II. Katu zgrade Sveučilišta.
U šezdesetim godinama 20. stoljeća, 1961. sve službe i odjeli Filozofskog fakulteta preseljeni su u današnju zgradu Filozofskog fakulteta, u Ulici Ivana Lučića. Paralelno sa preseljenjem odjela, službi, nastave i znanstvenog rada u novu zgradu, također je planirano preseljenje odljeva i friza s Partenona.
Na hodnicima i u prostorijama Filozofskog fakulteta pronalazimo razne gipsane odljeve najznačajnijih djela antičke, grčke i rimske umjetnosti. Do danas su na hodnicima ostali izloženi odljevi friza i metopa s Partenona, iako možemo uočiti znatna oštećenja.
Partenonski friz i odljevi su danas vrlo važni za studente povijesti umjetnosti i arheologije, ali i za studente drugih odsjeka. Osim neke vrste sentimentalne vrijednosti, danas odljevi koji krase zidove na prvom i drugom katu fakulteta imaju uglavnom estetsku vrijednost. Nažalost, rijetki su studenti koji zastanu i dive se ovom remek djelu, i rijetki su oni koje zanima povijest i značenje samog partenonskog friza.
