Još od osnovne i srednje škole naučeni smo u knjižnicu dolaziti da bismo posudili koje lektirno djelo ili napisali zadaću. S dolaskom na fakultet opus knjiga se proširio i na one stručne literature, a ako nismo knjiški moljci to nam je bio jedini doticaj s knjižnicom.
Međutim jeste li se ikada zapitali koja to literarna blaga čuva knjižnica, a da niste na njih ni pomislili. I to baš knjižnica koja je vama u blizini. Ne zaboravite da su knjižnice mjesta u kojima možete putovati u prošlost i budućnost ili pak ostati u sadašnjosti, a naučiti mnogo toga o raznim državama, kulturama, narodima bez ukrcaja u kakav vremeplov ili avion.
Stoga ne čekajte više, krenimo!
Znamo da su se najprije usmeno iznosili zakoni, donosile odluke, izglasavali zakoni, izjavljivala ljubav. Usmena je predaja i danas jedna od važnih baština koju čuvamo u folkloru. Razvojem pisma te su se iste informacije započele zapisivati, a onda i umnažati.
Možemo zamisliti koliko su se te knjige dugo prepisivale dok nije napravljen prvi korak u revoluciji tiskanja knjiga, odnosno do pojave Gutenbergova stroja za tiskanje i tiska Biblije, 1455. godine.
![](https://www.adriascreen-tiskara.hr/05%20Povijest%20tiska/Povijest%20tiska%20jednocilindricni%20offset.jpg)
(izvor: Adria Screen)
Ne, ne čuvaju stroj u knjižnici. 🙂
Međutim, ono o čemu brinu je prva knjiga koja je tiskana nakon Gutenbergove Biblije, a to je Concordantiae.
Riječ je o knjizi koja je tiskana u Antwerpenu (Belgija) 1567., a sadrži citate iz Biblije.
CONCORDANTIAE
![](https://wordpress.link2.hr/pokazni/wp-content/uploads/2023/05/1684259171644-1-1024x768.jpg)
“Kako knjiga radi?” – pitate se. Odaberete riječ, dakako na latinskom, koju pronađete u knjizi i nekoliko primjera gdje se ta riječ spominje, na kojim mjestima.
Specifična je po tome što ima drvene korice obložene kožom. U povijesti su najobrazovaniji ljudi bili monasi, zato i prve tiskane knjige jesu većinom vezane uz pojam religije, ali pojavili su se pravni, administrativni spisi, a zatim i lijepa književnost.
Još je jedna specifičnost što su slova jako mala, stoga vam u za pretraživanje preporučujemo pomoć povećala!
ATLAS MINOR
![](https://wordpress.link2.hr/pokazni/wp-content/uploads/2023/05/1684259898246-768x1024.jpg)
Sljedeći na redu je prvi detaljni atlas svijeta Mercator Giraldi, Atlas minor, tiskan u Amsterdamu 1634. godine, na latinskom jeziku.
Mercator Giraldi smatra se jednim od prvih topografa. Nizine i uzvisine, te gorja i granice država prikazani su do najsitnijih detalja. Također je zanimljiv položaj Europe i Afrike koje su gotovo pa spojene, kao i otok Sardinija s Italijom.
GAZOFILACIJ
![](https://wordpress.link2.hr/pokazni/wp-content/uploads/2023/05/1684260122653-768x1024.jpg)
Gazofilacij, autora Ivana Belostenca, prvi je hrvatsko-latinski rječnik koji je izdao pavlin Jeronim Orlović, 1740. godine u Zagrebu. Ovo je jedan od bolje očuvanih originalnih primjeraka kojem je potrebna restauracija, dok drugima nedostaje prva ili posljednja stranica.
OPERA OMNI
![](https://wordpress.link2.hr/pokazni/wp-content/uploads/2023/05/IMG_20230516_151909-1024x768.jpg)
![](https://wordpress.link2.hr/pokazni/wp-content/uploads/2023/05/IMG_20230516_151657-768x1024.jpg)
Posljednje, nimalo manje važno jest zbirka svih djela grčkog filozofa Platona, Opera omni.
Već na prvoj slici možete vidjeti da je knjizi potrebna restauracija, ali da je njezin zastarjeli izgled intrigantan, ali i pomalo zastrašujuć. Tiskana je na pergamentu, umotana u kožu, a njezina je vrijednost veća zbog posvete koju možete vidjeti na drugoj slici.
Veliki je filozof ovu knjigu posvetio prijatelju Marsiliju Ficiniju u koje objašnjava zašto je ova knjiga tako vrijedna i što sve sadrži. Tiskana je 1602. godine u Frankfurtu na grčkom i latinskom jeziku.
Specifična je što je tiskana na Gutenbergovom stroju, ali samo grčko pismo i latinica, sve ostalo – numeracije, oznake poglavlja i stranica, pisane su rukom.
![](https://wordpress.link2.hr/pokazni/wp-content/uploads/2023/05/IMG_20230516_152038-768x1024.jpg)
Knjižnica ove knjige ne kupuje. One se nasljeđuju, razmjenjuju, posuđuju među knjižnicama. Brojne obitelji i profesori koje su ovakvo blago čuvali generacijama poklanjaju ih knjižnicama kako bi ih očuvali. Tako je većina ovih knjiga dospjela u knjižnicu FFZG-a.
Još jedna zanimljivost za kraj! Obratite pozornost na raskošnost pečata svakog pojedinog izdavača, odnosno tiskare. Što je isti bio raskošniji to je ta tiskara dobivala na važnosti te uživala veće povjerenje klijenata.