Na katastarskom planu grada Siska iz 1861. po prvi puta uočavamo novoizgrađenu željezničku prugu i zgradu željezničkog kolodvora. Godine 1862. krenule su prve željezničke kompozicije iz Siska prema Zagrebu i Zidanom Mostu. Pruga od Zidanog Mosta preko Zagreba do Siska i riječne luke u Galdovu bila je dugačka 127,580 km i uz nju je izgrađeno deset kolodvorskih zgrada od kojih je sisačka bila druga po veličini, odmah nakon zagrebačke. Sve su te zgrade građene tipski, prema stilskom odrednicama kolodvorskih zgrada Društva južnih željeznica, s karakterističnim rubovima od crvene opeke oko pročelja, vrata i prozora. Sisački kolodvor je imao nešto veću prijamnu zgradu od ostalih kolodvora na ovoj pruzi (izuzev zagrebačkog), koja je djelomično bila podignuta na kat. Peroni su bili prekriveni prostranim trijemom drvene konstrukcije. Kolodvor je imao ložionicu s okretištem za lokomotive i radionicom za popravak. Sisak je odabran kao krajnja odredišna točka do koje će doprijeti željeznica upravo zbog riječne luke do koje su dopremani najrazličitiji tereti koje je trebalo pretovarivati radi daljnjeg transporta. Željeznica se probila u samo srce Siska prošavši sjevernim dijelom Fistrovićeve elipse, presijecajući tako njegove glavne arterije: četiri uzdužne sisačke ulice. U trenutku gradnje, činilo se kako je željeznica dovoljno daleko od gradskog središta i kako neće biti smetnja njegovoj daljnjoj izgradnji. Zabilježeni su čak i prijepori Siščana o tomu kako je kolodvor previše udaljen te bi ga trebalo smjestiti uz prostor tadašnjeg Novog trga, danas Trga Ljudevita Posavskog. Snažan gospodarski zamah koji je utjecao na razvoj i širenje grada, već je za desetak godina opovrgnuo tu činjenicu. Pruga i kolodvor su postali prostorna barijera koja je usmjeravala razvoj grada prema jugu. Ispred kolodvorske zgrade stvoren je prostor manjeg trga kojega su Siščani tada nazivali jednostavno Trg pred kolodvorom. On je predstavljao završetak II. ulice koja je tada nosila naziv Lađarska i koja je upravo gradnjom kolodvorske zgrade preuzela ulogu glavne gradske ulice namjesto Rimske, koja je tu ulogu imala do tada. Godine 1935. Društvo za uljepšavanje grada uredilo je ovaj prostor kao park.
