![](https://blog.mimara.hr/wp-content/uploads/2021/10/sl.-1.jpg)
Novčić s prikazom Augusta, 19. god. pr. Kr.
kovano srebro, 3.92 g
Renesansni su polihistori, uslijed obnovljenog interesa humanista za klasičnu umjetnost, u antici pronašli nadahnuće za svoje izražajne oblike. Reafirmacija će se antičkih uzora zorno reflektirati na oblikovanje portretnih medalja s obzirom na to da su one dijelile evidentne estetske i tehničke karakteristike s antičkim novčićima. Razvoj portretnih novčića seže u doba vladavine Aleksandra Velikog (336. ̶ 323. pr. Kr.) i nastavlja se u razdobljima Rimske Republike i Carstva. Budući da je razvoj grčkih portretnih otkova na novcu usko povezan s razvojem skulpture, valja spomenuti idealizaciju klasičnih grčkih statua kao rezultata kalokagatije – ideala starogrčke filozofije koja podrazumijeva sklad lijepog i dobrog. Kao idealni medij za prijenos informacija, novčići su za vrijeme Aleksandra Velikog nosili njegove „psihološke portrete“. Riječ je o naizgled realističnim, obmanjujućim i propagandnim prikazima vladara čija je svrha bila potenciranje poželjnih karakternih crta. Verističko portretiranje lišeno generaliziranja u razdoblju Rimske Republike zamjenjuju idealizirani portreti na novčićima Oktavijana (63. pr. Kr. ̶ 14. po. Kr.) i drugih careva iz Julijevsko-Klaudijevske dinastije (sl. 1).
SISAK PRIJE POTRESA
MODERNISTIČKA ARHITEKTURA SISKA
Poslijeratna stambena izgradnja djelomično je zahvatila i prostor Zelenog brijega na sjevernom dijelu grada. Posebno se to odnosi na zgrade u Čuligovoj ulici i na Osnovnu školu “Braća Ribar”. No za razliku od područja Željezare i Zibela gdje dominiraju zgrade, na Zelenom brijegu dominiraju obiteljske kuće. Zbog toga taj prostor ima i najmanju količinu modernističke arhitekture.
![May be a black-and-white image of outdoors](https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.6435-9/169917513_1927884397362738_4382336687019333875_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-5&_nc_sid=973b4a&_nc_ohc=Mdtjl712dQAAX_TmiCs&_nc_ht=scontent-vie1-1.xx&oh=00_AT9_noYshfMYOdJGMtJdxR6uAQbMq-bR7gnWe9ZsLWgmpA&oe=62861931)
KUĆA POLAK
Reprezentativna, dugačka viša prizemnica, razvedenog tlocrta, građena je u dva navrata sredinom 19. stoljeća. Unutrašnjost i uređenje pročelje su joj u kasnijim razdobljima doživjeli znatne preinake, ali je gabaritom i prepoznatljivim sisačkim visokim krovištem, zadržala prvobitne odlike. Ulaz u kuću je u sredini, a kolni ulaz je sjevernije i zatvoren metalnim vratima. Lijevo od ulaza su stambeni prostori standardnog rasporeda s povezanim sobama koje gledaju na ulicu i nusprostorijama okrenutim dvorištu, dok je desno od ulaza poslovni prostor koji se nekada koristio kao pošta. Kuća je bila u vlasništvu obitelji Polak.
![May be an image of outdoors](https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.6435-9/156281038_1898537113630800_386102324977683053_n.jpg?_nc_cat=100&ccb=1-5&_nc_sid=973b4a&_nc_ohc=Tqv58JaGcd8AX-4jPQh&_nc_ht=scontent-vie1-1.xx&oh=00_AT-4O_6df1dIzdfOj4UJiIO_f75FCW3cteCvS0rTTAZC3w&oe=6285C3D1)