Seljačka buna. Ilustracija Štef Bartolić za Muzej seljačkih buna. Seljačke bune bile su tijekom srednjeg i ranog novog vijeka bile razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo u vidu pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda. Vrijedno je napomenuti da su pobune smatrane najtežim prekršajem te su izrazito… Nastavi čitati Velika seljačka buna 1573. (Jambrošić Barnjak)
Kategorija: Baština
Odljevi na FFZG-u
Pri samom ulasku u aulu fakulteta primijetit ćete odljev Bašćanske ploče, no to nije jedini odljev važnog umjetničkog djela na našem fakultetu zapravo ih ima još mnogo. Zbirka gipsanih odljeva nekih od najznačajnijih djela antičke Grčke i Rima nalazi se u prostorijama Filozofskog fakulteta pa tako ako ste hodali hodnicima prvog kata ili ušli u… Nastavi čitati Odljevi na FFZG-u
Zbirka starih knjiga i rukopisa u Knjižnici FFZG-a
Još od osnovne i srednje škole naučeni smo u knjižnicu dolaziti da bismo posudili koje lektirno djelo ili napisali zadaću. S dolaskom na fakultet opus knjiga se proširio i na one stručne literature, a ako nismo knjiški moljci to nam je bio jedini doticaj s knjižnicom. Međutim jeste li se ikada zapitali koja to literarna… Nastavi čitati Zbirka starih knjiga i rukopisa u Knjižnici FFZG-a
Partenonski friz
O Partenonu Mnogima vrlo dobro poznat, Partenon, antički je hram podignut u čast božice Atene. Nalazi se na Akropoli u Ateni, a izgrađen je u 5. stoljeću prije Krista. Partenon je jedna od ključnih i neizostavnih građevina antičke Grčke. Izgrađen je od mramora, te broji osam stupova na prednjoj i stražnjoj strani, te 17 na… Nastavi čitati Partenonski friz
Nepoznate priče o odljevima A-018 FFZG-a
Dobrodošli u predavaonicu A-018 na Filozofskom fakultetu, mjesto gdje filozofija oživljava kroz tajanstvene kipove! Korakom prema ovoj prostoriji ulazite u svijet filozofskih tajni. Upravo ovdje, u A-018, skriva se kolekcija nevjerojatnih kipova koji čuvaju duboke misli i simboliku velikih ličnosti prošlosti. Pripremite se za otkrivanje nevjerojatnih tajni koje ovi kipovi kriju! Umirući Gal Slika 1.… Nastavi čitati Nepoznate priče o odljevima A-018 FFZG-a
Poznati studenti FFZG-a
Povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine, kao takav smatra se najstarijom i najvećom hrvatskom znanstvenom i visokoškolskom ustanovom u humanističkim i društvenim znanostima, a ubraja se i među starije u cijeloj Europi. Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet se danas sastoji od 42 sveučilišna preddiplomska studija; 32… Nastavi čitati Poznati studenti FFZG-a
Vlaho Bukovac i crtež
Upisavši se 1877. godine na Akademiju u Parizu, u klasu profesora Alexandrea Cabanela, nakon višegodišnjeg amaterskog slikarskog iskustva Vlaho Bukovac uviđa svoja slikarska ograničenja, ali i nedostatak crtačkog umijeća. Na prvoj godini svi su studenti, bilo učenici Cabanela, Geromea ili L’Allemanda, u kabinetu Antike zajedno crtali odljeve antičkih skulptura. Bukovac piše u autobiografiji Moj život: Trećeg… Nastavi čitati Vlaho Bukovac i crtež
Je li protupoplavni nasip početak ili kraj Orlice?
U prošlogodišnjim Radovima instituta za povijest umjetnosti objavljena su nova saznanja o započetom i napuštenom projektu “Novog Karlovca”, također znanog pod imenom “Orlica” (prema potoku koji ondje protječe). Članak kojeg potpisuju Igor Čulig, Andrej Žmegač i Zlatko Uzelac temelji se na novopronađenim nacrtima u knjižnicama Stuttgarta i Budimpešte (poveznica na kraju teksta). Ne samo da… Nastavi čitati Je li protupoplavni nasip početak ili kraj Orlice?
Egzotični portalni sat
Tako zvani „portalni sat“ je najrasprostranjeniji kućni sat kontinentalne Hrvatske kao dijela Habsburške monarhije u razdoblju od 1810. do 1830. Kućište ovog sata oblikovanjem priziva antičku arhitekturu, točnije portik sa stupovima, prije nego li neki eponimski portal. Uglavnom ima stilske odlike ampira, prepoznatljive u kontrastu crno politiranih drvenih dijelova spram bjeline alabastrenih stupova i pozlate… Nastavi čitati Egzotični portalni sat
Suhozidna baština Konavala
Suhozidna gradnja odlikuje se gradnjom u kamenu bez korištenja vezivnog sredstva. Ono se odnosi na zidanje lomljenim kamenom s minimalnom obradom, tj. omaranjem. Svrha suhozidne gradnje prilagođavanje je krajobraza životnim potrebama i poljoprivredi na održiv način. Konavle je ruralno područje koje baštini mnoge oblike suhozida. Rezultat su održivog odnosa čovjeka s prirodom koji je za potrebe kultiviranja koristio materijale iz neposredne… Nastavi čitati Suhozidna baština Konavala