Filozofski fakultet posvećen je stvaranju poticajnoga okruženja za provođenje vrhunskih istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima te prepoznaje i prihvaća svoju ulogu u stvaranju naprednijega društva. Svojim studijskim programima privlači motivirane studente iz Republike Hrvatske i inozemstva na temelju slike kao poticajnog i poželjnog mjesta za studiranje i znanstveni rad. Filozofski fakultet je najstarija i… Nastavi čitati Poznati studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Kategorija: kultura
Partenonski friz
O Partenonu Mnogima vrlo dobro poznat, Partenon, antički je hram podignut u čast božice Atene. Nalazi se na Akropoli u Ateni, a izgrađen je u 5. stoljeću prije Krista. Partenon je jedna od ključnih i neizostavnih građevina antičke Grčke. Izgrađen je od mramora, te broji osam stupova na prednjoj i stražnjoj strani, te 17 na… Nastavi čitati Partenonski friz
Hrvatsko proljeće na Filozofskom fakultetu
Što je Hrvatsko proljeće? Kasnih 60-ih godina prošloga stoljeća, dok je Hrvatska bila u sklopu SFRJ, započeo je važan događaj za hrvatski narod pod nazivom Hrvatsko proljeće. U suštini je to bio pokret kulturno-političkog karaktera kojime su se Hrvati zauzimali za svoj nacionalni identitet. Svoj naziv dobiva iz pokušaja ‘buđenja’ svijesti svih Hrvata na društvenoj,… Nastavi čitati Hrvatsko proljeće na Filozofskom fakultetu
Poznati studenti FFZG-a
Povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine, kao takav smatra se najstarijom i najvećom hrvatskom znanstvenom i visokoškolskom ustanovom u humanističkim i društvenim znanostima, a ubraja se i među starije u cijeloj Europi. Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet se danas sastoji od 42 sveučilišna preddiplomska studija; 32… Nastavi čitati Poznati studenti FFZG-a
Vlaho Bukovac i crtež
Upisavši se 1877. godine na Akademiju u Parizu, u klasu profesora Alexandrea Cabanela, nakon višegodišnjeg amaterskog slikarskog iskustva Vlaho Bukovac uviđa svoja slikarska ograničenja, ali i nedostatak crtačkog umijeća. Na prvoj godini svi su studenti, bilo učenici Cabanela, Geromea ili L’Allemanda, u kabinetu Antike zajedno crtali odljeve antičkih skulptura. Bukovac piše u autobiografiji Moj život: Trećeg… Nastavi čitati Vlaho Bukovac i crtež
Otkriće natpisa na poleđini portreta Katarine Lukšić (rođene Bišćan) autora Giuseppea Malignanija
Giuseppe Malignani:Portret Katarine Lukšić (lice i poleđina), 1840. g.ulje na platnuinv. br. GMK-IKMP-260Gsnimio Goran Vranić U okviru višegodišnjeg programa Konzervatorsko-restauratorski radovi na umjetninama iz Zbirke slika 18. i 19. stoljeća konzervator-restaurator savjetnik Zlatko Bieleń izveo je radove na slici Giuseppe Malignani: Portret Katarine Lukšić (rođene Bišćan). Slika prikazuje ženu srednjih godina od struka naviše u… Nastavi čitati Otkriće natpisa na poleđini portreta Katarine Lukšić (rođene Bišćan) autora Giuseppea Malignanija
Slike Mija Šiše Konavljanina u Zavičajnom muzeju Konavala
Jedna od tri umjetnine koje se nalaze u stalnom postavu Zavičajnog muzeja Konavala u Čilipima, a koja svojim dimenzijama od preko tri metra širine i skoro dva metra visine dominira nad unutarnjim stubištem muzeja i pruža poseban pečat cjelokupnom prostoru, slika je Čilipljani u svečanoj nošnji koju su za muzej naručili i otkupili članovi Kulturno-umjetničkog društva Čilipi… Nastavi čitati Slike Mija Šiše Konavljanina u Zavičajnom muzeju Konavala
Egzotični portalni sat
Tako zvani „portalni sat“ je najrasprostranjeniji kućni sat kontinentalne Hrvatske kao dijela Habsburške monarhije u razdoblju od 1810. do 1830. Kućište ovog sata oblikovanjem priziva antičku arhitekturu, točnije portik sa stupovima, prije nego li neki eponimski portal. Uglavnom ima stilske odlike ampira, prepoznatljive u kontrastu crno politiranih drvenih dijelova spram bjeline alabastrenih stupova i pozlate… Nastavi čitati Egzotični portalni sat
Suhozidna baština Konavala
Suhozidna gradnja odlikuje se gradnjom u kamenu bez korištenja vezivnog sredstva. Ono se odnosi na zidanje lomljenim kamenom s minimalnom obradom, tj. omaranjem. Svrha suhozidne gradnje prilagođavanje je krajobraza životnim potrebama i poljoprivredi na održiv način. Konavle je ruralno područje koje baštini mnoge oblike suhozida. Rezultat su održivog odnosa čovjeka s prirodom koji je za potrebe kultiviranja koristio materijale iz neposredne… Nastavi čitati Suhozidna baština Konavala
Zahodska školjka iz Domobranske 8
Zahodsku školjku koja je bila instalirana u stanu u Domobranskoj ulici br. 8 poklonio je u travnju 2017. vlasnik, Županijska komora Karlovac, zastupana po dr. sc. Vlatku Kuzmanu. Darovanju je prethodilio stručno mišljenje koje je u siječnju 2017. uputio konzervatorski odjel u Karlovac a u kojemu viša stručna savjetnica–konzervatorica Tatjana Horvatić ističe vrijednost ovog predmeta… Nastavi čitati Zahodska školjka iz Domobranske 8