Seljačka buna. Ilustracija Štef Bartolić za Muzej seljačkih buna. Seljačke bune bile su tijekom srednjeg i ranog novog vijeka bile razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo u vidu pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda. Vrijedno je napomenuti da su pobune smatrane najtežim prekršajem te su izrazito… Nastavi čitati Velika seljačka buna 1573. (Jambrošić Barnjak)
Kategorija: Povijest
Koji je to “Mudroslovni fakultet” i koji naziv nosi danas?
Prije upisa i donošenja finalne odluke u upisu na Filozofski fakultet bitno je upoznati njegovu povijest koja donosi zanimljive činjenice o samom fakultetu i njegovom nastajanju. Filozofski fakultet u Zagrebu poznat po skraćenici FFZG je najstarija i najveća znanstvena ustanova na području humanističkih i društvenih znanosti u lijepoj našoj Hrvatskoj. Ista ta ustanova nekoć je… Nastavi čitati Koji je to “Mudroslovni fakultet” i koji naziv nosi danas?
Iz medija o FFZG
Pokretači promjene Javno je poznata činjenica kako su pokretači promjena u društvu mlado stanovništvo. Mlado stanovništvo koje ima u glavi dovoljno toga da može prepoznati ugnjetavanje, opresiju ili jednostavno sustav koji ne funkcionira. Najbolji primjer takvog društva su upravo studenti FFZG-a. I ne, ne pričam samo o trenutnim studentima već o tradiciji koja stoljećima okuplja… Nastavi čitati Iz medija o FFZG
Partenonski friz
O Partenonu Mnogima vrlo dobro poznat, Partenon, antički je hram podignut u čast božice Atene. Nalazi se na Akropoli u Ateni, a izgrađen je u 5. stoljeću prije Krista. Partenon je jedna od ključnih i neizostavnih građevina antičke Grčke. Izgrađen je od mramora, te broji osam stupova na prednjoj i stražnjoj strani, te 17 na… Nastavi čitati Partenonski friz
Hrvatsko proljeće na Filozofskom fakultetu
Što je Hrvatsko proljeće? Kasnih 60-ih godina prošloga stoljeća, dok je Hrvatska bila u sklopu SFRJ, započeo je važan događaj za hrvatski narod pod nazivom Hrvatsko proljeće. U suštini je to bio pokret kulturno-političkog karaktera kojime su se Hrvati zauzimali za svoj nacionalni identitet. Svoj naziv dobiva iz pokušaja ‘buđenja’ svijesti svih Hrvata na društvenoj,… Nastavi čitati Hrvatsko proljeće na Filozofskom fakultetu
Nepoznate priče o odljevima A-018 FFZG-a
Dobrodošli u predavaonicu A-018 na Filozofskom fakultetu, mjesto gdje filozofija oživljava kroz tajanstvene kipove! Korakom prema ovoj prostoriji ulazite u svijet filozofskih tajni. Upravo ovdje, u A-018, skriva se kolekcija nevjerojatnih kipova koji čuvaju duboke misli i simboliku velikih ličnosti prošlosti. Pripremite se za otkrivanje nevjerojatnih tajni koje ovi kipovi kriju! Umirući Gal Slika 1.… Nastavi čitati Nepoznate priče o odljevima A-018 FFZG-a
Otkriće natpisa na poleđini portreta Katarine Lukšić (rođene Bišćan) autora Giuseppea Malignanija
Giuseppe Malignani:Portret Katarine Lukšić (lice i poleđina), 1840. g.ulje na platnuinv. br. GMK-IKMP-260Gsnimio Goran Vranić U okviru višegodišnjeg programa Konzervatorsko-restauratorski radovi na umjetninama iz Zbirke slika 18. i 19. stoljeća konzervator-restaurator savjetnik Zlatko Bieleń izveo je radove na slici Giuseppe Malignani: Portret Katarine Lukšić (rođene Bišćan). Slika prikazuje ženu srednjih godina od struka naviše u… Nastavi čitati Otkriće natpisa na poleđini portreta Katarine Lukšić (rođene Bišćan) autora Giuseppea Malignanija
Jelica Bukovac – tužna sudbina slikarice
Jelica Bukovac, treće dijete Vlaha i Jelice Bukovac, rodila se u Zagrebu 19. kolovoza 1897. godine. Prve dane života provela je u velebnoj tek izgrađenoj kući na Zrinjevcu, gdje su se u dvorištu, ispred očevog ateljea, igrali stariji brat Ago i sestra Marija. Umjetnost, slikarstvo, ali i česte selidbe pratile su je od malih nogu.… Nastavi čitati Jelica Bukovac – tužna sudbina slikarice
Donacija iz ljekarničke baštine za kulturnu povijest
Ljekarništvo je sve do nacionalizacije nakon Drugog. sv. rata bilo u rukama privatnih ljekarnika, a ljekarne su imale zvučna imena kao što su „K crnom orlu“ (od 1799.), „K Zlatnom Lavu“ (od 1858.), „Sv. Ćiril i Metod“ (od. 1862.), „Ljekarna Spasitelju“ (od 1907.) i „Križu (od 1934.)“. Ova ugledna djelatnost odvijala se u najvažnijim karlovačkim… Nastavi čitati Donacija iz ljekarničke baštine za kulturnu povijest
Suhozidna baština Konavala
Suhozidna gradnja odlikuje se gradnjom u kamenu bez korištenja vezivnog sredstva. Ono se odnosi na zidanje lomljenim kamenom s minimalnom obradom, tj. omaranjem. Svrha suhozidne gradnje prilagođavanje je krajobraza životnim potrebama i poljoprivredi na održiv način. Konavle je ruralno područje koje baštini mnoge oblike suhozida. Rezultat su održivog odnosa čovjeka s prirodom koji je za potrebe kultiviranja koristio materijale iz neposredne… Nastavi čitati Suhozidna baština Konavala