Što je Hrvatsko proljeće? Kasnih 60-ih godina prošloga stoljeća, dok je Hrvatska bila u sklopu SFRJ, započeo je važan događaj za hrvatski narod pod nazivom Hrvatsko proljeće. U suštini je to bio pokret kulturno-političkog karaktera kojime su se Hrvati zauzimali za svoj nacionalni identitet. Svoj naziv dobiva iz pokušaja ‘buđenja’ svijesti svih Hrvata na društvenoj,… Nastavi čitati Hrvatsko proljeće na Filozofskom fakultetu
Kategorija: Uncategorized
Nepoznate priče o odljevima A-018 FFZG-a
Dobrodošli u predavaonicu A-018 na Filozofskom fakultetu, mjesto gdje filozofija oživljava kroz tajanstvene kipove! Korakom prema ovoj prostoriji ulazite u svijet filozofskih tajni. Upravo ovdje, u A-018, skriva se kolekcija nevjerojatnih kipova koji čuvaju duboke misli i simboliku velikih ličnosti prošlosti. Pripremite se za otkrivanje nevjerojatnih tajni koje ovi kipovi kriju! Umirući Gal Slika 1.… Nastavi čitati Nepoznate priče o odljevima A-018 FFZG-a
Gorka voda
U zbirci dizajna i ambalaže Gradskog muzeja Karlovac nalazi se boca specifičnog oblika i namjene (GMK – 12578). Fragmenti iste takve boce pronađeni su prilikom arheoloških istraživanja 2019. godine u Radićevoj ulici, na poziciji „Novih vrata“ Karlovačke Zvijezde. Što se nalazilo u ovoj boci zemljane boje? Boca je izrađena od kamenine te premazana olovnom glazurom,… Nastavi čitati Gorka voda
Vlaho Bukovac i crtež
Upisavši se 1877. godine na Akademiju u Parizu, u klasu profesora Alexandrea Cabanela, nakon višegodišnjeg amaterskog slikarskog iskustva Vlaho Bukovac uviđa svoja slikarska ograničenja, ali i nedostatak crtačkog umijeća. Na prvoj godini svi su studenti, bilo učenici Cabanela, Geromea ili L’Allemanda, u kabinetu Antike zajedno crtali odljeve antičkih skulptura. Bukovac piše u autobiografiji Moj život: Trećeg… Nastavi čitati Vlaho Bukovac i crtež
Otkriće natpisa na poleđini portreta Katarine Lukšić (rođene Bišćan) autora Giuseppea Malignanija
Giuseppe Malignani:Portret Katarine Lukšić (lice i poleđina), 1840. g.ulje na platnuinv. br. GMK-IKMP-260Gsnimio Goran Vranić U okviru višegodišnjeg programa Konzervatorsko-restauratorski radovi na umjetninama iz Zbirke slika 18. i 19. stoljeća konzervator-restaurator savjetnik Zlatko Bieleń izveo je radove na slici Giuseppe Malignani: Portret Katarine Lukšić (rođene Bišćan). Slika prikazuje ženu srednjih godina od struka naviše u… Nastavi čitati Otkriće natpisa na poleđini portreta Katarine Lukšić (rođene Bišćan) autora Giuseppea Malignanija
O simbolici lava
„Sretan je lav kojeg će pojesti čovjek, jer će tako postati čovjekom. Jadan je čovjek kojeg će pojesti lav, jer će lav i opet postati čovjekom.“ „Kralj životinja“ nije slučajan nadimak i nema isključivo i samo veze s biološkim karakteristikama lava kao životinjske vrste. Fascinacija lavom seže duboko u povijest, točnije u prapovijest. Iako nije… Nastavi čitati O simbolici lava
Blagoslov polja
Poljoprivreda je sve do 20. stoljeća bila najraširenija i najzastupljenija privredna grana. Time je za većinu čovječanstva urod predstavljao razliku između obilja i oskudice. Zato je u kršćanskoj Europi još u srednjem vijeku Crkva uvela blagoslov polja kao neizostavni dio crkvene godine. Pretpostavlja se da je papa Grgur Veliki oko 590. godine uveo blagoslov polja… Nastavi čitati Blagoslov polja
Zahodska školjka iz Domobranske 8
Zahodsku školjku koja je bila instalirana u stanu u Domobranskoj ulici br. 8 poklonio je u travnju 2017. vlasnik, Županijska komora Karlovac, zastupana po dr. sc. Vlatku Kuzmanu. Darovanju je prethodilio stručno mišljenje koje je u siječnju 2017. uputio konzervatorski odjel u Karlovac a u kojemu viša stručna savjetnica–konzervatorica Tatjana Horvatić ističe vrijednost ovog predmeta… Nastavi čitati Zahodska školjka iz Domobranske 8
Može li karlovac pamtiti Predil
🕔 23. rujna 2022. autor: Tomislav Šegina Prostor grada je također i prostor pamćenja. O tome svjedoče spomenici, spomen-ploče, imena ulica…te uspomene često postaju nepoželjne dolaskom novog državnopolitičkog sustava pa slijede uklanjanja i preimenovanja. Ono što se ne pamti katkad nas dočeka kada pređemo granice svoje sredine pa pronalazimo obilježja posvećena našim zaboravljenim sugrađanima i zemljacima. Takvo je i putovanje… Nastavi čitati Može li karlovac pamtiti Predil
Uvod (Cvita Banić)
Seljačke bune bile su tijekom srednjeg i ranog novog vijeka bile razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo u vidu pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda. Vrijedno je napomenuti da su pobune smatrane najtežim prekršajem te su izrazito brutalno suzbijane. Vrhunac srednjovjekovnih seljačkih ustanaka dostignut je u… Nastavi čitati Uvod (Cvita Banić)