Godine 1960. na prostoru radničkog naselja Željezare Sisak otvorena su dva važna objekta za razvoj toga dijela grada. Prvo je bio veliki rekreacijski kompleks s olimpijskim i dječjim bazenom i sportskim terenima. Zanimljivo je kako su bazen radnici kopali sami tijekom radnih akcija. Drugi važan objekt bila je robna kuća na principu samoposluge koja je… Nastavi čitati MODERNISTIČKA ARHITEKTURA SISKA
SISAK PRIJE POTRESA
Gradski muzej Sisak započinje s objavljivanjem motiva Siska sa starih razglednica i fotografija. Cilj ove akcije je da se ne zaborave vizure našega grada koje su ga obilježile kroz povijest, ali i sa željom da se prikupi što više slikovne građe koja će pomoći u njegovoj obnovi. Stoga pozivamo sve koji imaju sličnu građu da… Nastavi čitati SISAK PRIJE POTRESA
POČETAK IZGRADNJE II. SISAČKE ULICE
Početak izgradnje II. sisačke ulice znatno je slabijeg intenziteta nego razvoj dijelova grada uz samu obalu Kupe. U njoj najprije svoje domove počinju graditi lađari pa je tako njezin najstariji naziv Lađarska ulica. Sisački lađari skromnijeg su imovnog stanja nego trgovci pa se nisu mogli s njima natjecati u zakupu najreprezentativnijih gradskih prostora uz obalu… Nastavi čitati POČETAK IZGRADNJE II. SISAČKE ULICE
MODERNISTIČKA ARHITEKTURA SISKA – RADNIČKO NASELJE INA
Od 1960-ih godina na području kvarta Zibel započinje izgradnja radničkog naselja INA – Rafinerija nafte Sisak, ali i za neke druge tvornice. Kvart je bio prepoznatljiv po velikom otvorenom klizalištu kojega su imali rijetki gradovi u tadašnjoj državi. Uz to klizalište i olimpijski bazen u Željezari, Sisak je bio grad s iznimnom sportskom infrastrukturom. Izvor:… Nastavi čitati MODERNISTIČKA ARHITEKTURA SISKA – RADNIČKO NASELJE INA
Sisak prije potresa
SISAK PRIJE POTRESA MODERNISTIČKA ARHITEKTURA SISKA Arhitekt Ivo Bartolić projektirao je i dva objekta koji nisu bili u funkciji stanovanja, a spadaju u vrijedne primjere modernističke arhitekture 1950-ih i 1960-ih godina. Radi se o hotelu Panonija iz 1966. i Gradskom muzeju Sisak iz 1957.
Izložba Molière u Versaillesu u Francuskom institutu
Izbor reprodukcija iz serije grafika Cabinet du roi iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt možete pogledati na izložbi Molière u Versaillesu koja se uz 400. obljetnicu rođenja francuskog komediografa Molièrea do 3. travnja održava u prostorima Francuskog instituta u Hrvatskoj. Poticaj za organizaciju ove izložbe je promocija knjige Svijet je muškog roda ili tragedija koje nije bilo Dine Milinovića čije će se predstavljanje… Nastavi čitati Izložba Molière u Versaillesu u Francuskom institutu
Donacija Antona Cetína
Anton Cetín, istaknuti hrvatski, kanadski i francuski slikar i grafičar, darovao je u rujnu 2019. godine Gradskom muzeju Karlovac 30 vrijednih umjetničkih djela kojima je obogaćena Zbirka grafika. Darovana djela bit će predstavljena u rujnu 2022. godine izložbom u Galeriji „Vjekoslav Karas”. Karlovčani pamte da je Anton Cetín već izlagao u Gradskom muzeju Karlovac 1999.… Nastavi čitati Donacija Antona Cetína
Hrvatski sokol
Po uzoru na srednju Europu u Zagrebu se u drugoj polovini 19. stoljeća osnivaju brojna društva kao novi oblik života i komuniciranja. Osim kulturnih, radničkih, pjevačkih, sportskih i zabavnih, postojala su brojna dobrovoljna humanitarna društva, ali i društva u kojima su se okupljali intelektualci zainteresirani za znanost i umjetnost. Među Zagrepčanima najpopularnije je bilo društvo… Nastavi čitati Hrvatski sokol
120. rođendan Hrvatskoga školskog muzeja
„Školski muzej riznica je, u kojoj ćemo naći pribrano sve, što se u nas uradilo na polju pučke prosvjete od najstarijih vremena do danas“, rekao je među ostalim Antun Cuvaj, predsjednik Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, 19. kolovoza 1901. godine povodom svečanoga otvorenja Hrvatskoga školskog muzeja. Ove godine obilježavamo 120. obljetnicu njegova postojanja. Već drugu godinu zaredom… Nastavi čitati 120. rođendan Hrvatskoga školskog muzeja
PRIČA O NOŠNJAMA
Do prid (drugi svjetski) rat su se nosile suknje starinske. Novije nošnje su potle (poslije) rata. Rakam za košuje se veza na iglu. Plele su žene na kuku ili na dvi zbice (igle), od tankih tankih konac, ka i no kad ideš krpati. Čipka se posli kupovala. Sve si mora na ruke. Huštani su bili od crne debele robe iz dućana. Svekar… Nastavi čitati PRIČA O NOŠNJAMA