„Sretan je lav kojeg će pojesti čovjek, jer će tako postati čovjekom. Jadan je čovjek kojeg će pojesti lav, jer će lav i opet postati čovjekom.“ „Kralj životinja“ nije slučajan nadimak i nema isključivo i samo veze s biološkim karakteristikama lava kao životinjske vrste. Fascinacija lavom seže duboko u povijest, točnije u prapovijest. Iako nije… Nastavi čitati O simbolici lava
Jelica Bukovac – tužna sudbina slikarice
Jelica Bukovac, treće dijete Vlaha i Jelice Bukovac, rodila se u Zagrebu 19. kolovoza 1897. godine. Prve dane života provela je u velebnoj tek izgrađenoj kući na Zrinjevcu, gdje su se u dvorištu, ispred očevog ateljea, igrali stariji brat Ago i sestra Marija. Umjetnost, slikarstvo, ali i česte selidbe pratile su je od malih nogu.… Nastavi čitati Jelica Bukovac – tužna sudbina slikarice
Je li protupoplavni nasip početak ili kraj Orlice?
U prošlogodišnjim Radovima instituta za povijest umjetnosti objavljena su nova saznanja o započetom i napuštenom projektu “Novog Karlovca”, također znanog pod imenom “Orlica” (prema potoku koji ondje protječe). Članak kojeg potpisuju Igor Čulig, Andrej Žmegač i Zlatko Uzelac temelji se na novopronađenim nacrtima u knjižnicama Stuttgarta i Budimpešte (poveznica na kraju teksta). Ne samo da… Nastavi čitati Je li protupoplavni nasip početak ili kraj Orlice?
Blagoslov polja
Poljoprivreda je sve do 20. stoljeća bila najraširenija i najzastupljenija privredna grana. Time je za većinu čovječanstva urod predstavljao razliku između obilja i oskudice. Zato je u kršćanskoj Europi još u srednjem vijeku Crkva uvela blagoslov polja kao neizostavni dio crkvene godine. Pretpostavlja se da je papa Grgur Veliki oko 590. godine uveo blagoslov polja… Nastavi čitati Blagoslov polja
Donacija iz ljekarničke baštine za kulturnu povijest
Ljekarništvo je sve do nacionalizacije nakon Drugog. sv. rata bilo u rukama privatnih ljekarnika, a ljekarne su imale zvučna imena kao što su „K crnom orlu“ (od 1799.), „K Zlatnom Lavu“ (od 1858.), „Sv. Ćiril i Metod“ (od. 1862.), „Ljekarna Spasitelju“ (od 1907.) i „Križu (od 1934.)“. Ova ugledna djelatnost odvijala se u najvažnijim karlovačkim… Nastavi čitati Donacija iz ljekarničke baštine za kulturnu povijest
Stolice iz Foginovog kupališta
Tako zvano „Foginovo kupalište“ je omiljeno okupljalište Karlovčana a sve češće ga posjećuju i turisti. Premda se na istom mjestu uz rijeke Koranu već od 1874. nalazi uređeno kupalište, najbolje je zapamćeno po obliku kojeg je dobilo nakon 1929. godine, kad ga je kupio i dao urediti karlovački tiskar i nakladnik Dragutin Fogina ml. (1898.… Nastavi čitati Stolice iz Foginovog kupališta
Slike Mija Šiše Konavljanina u Zavičajnom muzeju Konavala
Jedna od tri umjetnine koje se nalaze u stalnom postavu Zavičajnog muzeja Konavala u Čilipima, a koja svojim dimenzijama od preko tri metra širine i skoro dva metra visine dominira nad unutarnjim stubištem muzeja i pruža poseban pečat cjelokupnom prostoru, slika je Čilipljani u svečanoj nošnji koju su za muzej naručili i otkupili članovi Kulturno-umjetničkog društva Čilipi… Nastavi čitati Slike Mija Šiše Konavljanina u Zavičajnom muzeju Konavala
Egzotični portalni sat
Tako zvani „portalni sat“ je najrasprostranjeniji kućni sat kontinentalne Hrvatske kao dijela Habsburške monarhije u razdoblju od 1810. do 1830. Kućište ovog sata oblikovanjem priziva antičku arhitekturu, točnije portik sa stupovima, prije nego li neki eponimski portal. Uglavnom ima stilske odlike ampira, prepoznatljive u kontrastu crno politiranih drvenih dijelova spram bjeline alabastrenih stupova i pozlate… Nastavi čitati Egzotični portalni sat
Suhozidna baština Konavala
Suhozidna gradnja odlikuje se gradnjom u kamenu bez korištenja vezivnog sredstva. Ono se odnosi na zidanje lomljenim kamenom s minimalnom obradom, tj. omaranjem. Svrha suhozidne gradnje prilagođavanje je krajobraza životnim potrebama i poljoprivredi na održiv način. Konavle je ruralno područje koje baštini mnoge oblike suhozida. Rezultat su održivog odnosa čovjeka s prirodom koji je za potrebe kultiviranja koristio materijale iz neposredne… Nastavi čitati Suhozidna baština Konavala
Zahodska školjka iz Domobranske 8
Zahodsku školjku koja je bila instalirana u stanu u Domobranskoj ulici br. 8 poklonio je u travnju 2017. vlasnik, Županijska komora Karlovac, zastupana po dr. sc. Vlatku Kuzmanu. Darovanju je prethodilio stručno mišljenje koje je u siječnju 2017. uputio konzervatorski odjel u Karlovac a u kojemu viša stručna savjetnica–konzervatorica Tatjana Horvatić ističe vrijednost ovog predmeta… Nastavi čitati Zahodska školjka iz Domobranske 8